Politika

Zdenko Lučić, brigadni general, pravnik i kandidat koalicije „Petorka“ za hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, gostovao je u emisiji „Centralni dnevnik“ na FACE televiziji, gdje je bez zadrške govorio o političkim odnosima u BiH, izborima i stanju unutar hrvatskog političkog korpusa. Tokom razgovora sa Senadom Hadžifejzovićem iznio je niz tvrdnji na račun predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića, ali i komentarisao odnose između vodećih političkih aktera u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Na samom početku poručio je kako vjeruje da građani žele politički zaokret nakon dugogodišnje dominacije istih struktura vlasti. „S obzirom na kaotično stanje u društvu Bosne i Hercegovine i lidere koji su vodili politiku zadnjih 25 godina, siguran sam u pobjedu. Siguran sam da ćemo uvesti ...

USLIJEDILE ŽESTOKE REAKCIJE: Izjava Sabine Ćudić o ratu u BiH izazvala buru u javnosti Predsjednica Naše stranke Sabina Ćudić izazvala je brojne reakcije nakon obraćanja evropskim parlamentarcima u sarajevskoj Vijećnici, gdje je govorila o karakteru ratnih dešavanja u Bosni i Hercegovini i prirodi sukoba tokom opsade Sarajeva. U svom govoru Ćudić je izjavila: „Sukobi koje smo doživjeli u ovom velikom gradu, u zgradi koja je spaljena do temelja, nisu etnički, nisu vjerski, nisu između katolika, pravoslavaca i muslimana, čak nisu ni između vjerskih grupa. To je borba za moć i odbijam vjerovati, jer sam ovdje provela veći dio života, da su ovaj grad i ova država povezani s takvim sukobima.” Reakcije nakon govora u Vijećnici   Nakon njenog obraćanja uslijedile su burne reakcije dij...

Odlazak visokog predstavnika Christiana Schmidta i sve glasnije spekulacije o mogućem dolasku bivšeg slovenskog predsjednika Boruta Pahora na čelo OHR-a otvorili su novu rundu političkih kalkulacija u Bosni i Hercegovini. Iako zvanična potvrda o nasljedniku još ne postoji, u političkim i diplomatskim krugovima već se procjenjuje kako bi eventualna promjena u vrhu OHR-a mogla utjecati na odnose između Sarajeva, Mostara i Banje Luke. Mandat Christiana Schmidta obilježili su brojni politički sukobi, posebno oko pitanja Izbornog zakona, državne imovine i nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine. Na početku mandata Schmidt je imao izraženu podršku HDZ-a BiH i Dragana Čovića, naročito tokom rasprava o izmjenama izbornog sistema. U tom periodu HDZ BiH očekivao je snažnije intervencije visoko...

Pravna i politička analiza Dejtonskog mirovnog sporazuma ponovo je izazvala veliku pažnju javnosti nakon tvrdnji da bi eventualno ukidanje Ureda visokog predstavnika moglo otvoriti potpuno novo poglavlje u ustavnom poretku Bosne i Hercegovine. Izjave koje su odjeknule u javnosti odnose se na moguće posljedice odlaska Christiana Schmidta i budućnost institucija uspostavljenih nakon rata. Politolog i pravni analitičar Zlatko Hadžidedić govorio je u programu FACE televizije o ulozi OHR-a u okviru Dejtonskog sporazuma, ističući da se, prema njegovom tumačenju, taj ured ne može izdvojiti iz ukupnog mirovnog aranžmana bez ozbiljnih pravnih posljedica po postojeći ustavni okvir Bosne i Hercegovine. Govoreći o ulozi visokog predstavnika, Hadžidedić je naveo da je OHR definisan Aneksom 10 Dejtons...

Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu Christian Schmidt priznao je da je snažan politički pritisak iz Sjedinjenih Američkih Država imao utjecaj na njegovu odluku da prije isteka mandata napusti funkciju, prenosi njemačka novinska agencija dpa. Schmidt, koji obavlja dužnost visokog predstavnika od augusta 2021. godine, ranije je saopćio da odlazi iz ličnih razloga. Međutim, u novom intervjuu otkrio je da su međunarodne političke okolnosti, posebno odnosi sa Washingtonom, imali značajnu ulogu u donošenju takve odluke. Prema njegovim riječima, iza cijelog procesa postojali su intenzivni politički pritisci koje, kako kaže, nije očekivao u tolikoj mjeri. „Postojao je ogroman i neočekivan pritisak iz SAD-a“, izjavio je Schmidt, dodajući da nije u potpunosti upoznat sa svim političkim poza...

Premijer Mađarske Péter Magyar uputio je pismo predsjedavajućem Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović u kojem je zahvalio na čestitki povodom rezultata izbora održanih u Mađarskoj, ali i poslao poruke o budućim odnosima između dvije države. U obraćanju je istakao da nova mađarska administracija želi nastaviti jačanje saradnje sa Bosnom i Hercegovinom, uz fokus na razvoj partnerskih odnosa i stabilnost regije Zapadnog Balkana. Magyar je naglasio da će vanjska politika Mađarske u narednom periodu biti zasnovana na pragmatičnom pristupu, međusobnom uvažavanju i saradnji sa svim državama i međunarodnim partnerima. U pismu je posebno istaknuta spremnost Budimpešte da dodatno unaprijedi bilateralne odnose sa Bosnom i Hercegovinom u više oblasti od zajedničkog interesa, uključujuć...

Federalno tužilaštvo Federacije Bosne i Hercegovine evidentiralo je krivičnu prijavu protiv ministra finansija i trezora BiH Srđan Amidžić nakon spornih izjava koje je iznio o Zijadu Krnjiću tokom rasprave o otvaranju novog graničnog prelaza u Gradišci. Informaciju je potvrdio Detektor, navodeći da će daljnje aktivnosti biti provođene u skladu sa zakonskim nadležnostima Tužilaštva. Slučaj je otvoren nakon političkog sukoba izazvanog neslaganjem oko puštanja u funkciju novog graničnog prelaza Gradiška. Problem je nastao kada je Zijad Krnjić, član Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje iz Federacije BiH, odbio podržati otvaranje prelaza prije postizanja dogovora o raspodjeli prihoda od PDV-a između entiteta. Iz Federalnog tužilaštva kratko su saopćili: „Daljnje postupanje bit ć...

Otvaranje novog graničnog prijelaza u Gradišci, bez saglasnosti svih nadležnih institucija Bosne i Hercegovine, izazvalo je burne političke reakcije i otvorilo nova pitanja o odnosima moći unutar državnih struktura. Posebnu pažnju javnosti izazvao je komentar novinara Avde Avdića, koji smatra da odgovornost za cijeli slučaj ne snose samo SNSD i HDZ, nego i političke odluke koje su tim strankama omogućile kontrolu nad ključnim državnim institucijama. U tekstu koji je izazvao brojne reakcije Avdić navodi da slučaj Gradiške pokazuje koliko posljedice političkih dogovora mogu biti dugoročne, posebno kada je riječ o formiranju vlasti na državnom nivou. Na početku svog osvrta otvorio je pitanje odnosa političkih predstavnika prema institucijama Bosne i Hercegovine i ustavnim mehanizmima odluči...

Christian Schmidt u svojim posljednjim javnim nastupima sve otvorenije govori o ulozi Evropske unije u političkim i energetskim procesima u Bosni i Hercegovini, a posebno o odnosu Brisela prema projektu Južna interkonekcija. Iako je ostao diplomatski oprezan i nije ulazio u sve detalje političkih pregovora, iz njegovih poruka jasno se može iščitati nezadovoljstvo načinom na koji je Evropska unija pristupila pitanju energetske sigurnosti BiH. U intervjuu za njemački Süddeutsche Zeitung Schmidt je podsjetio da je projekat Južne interkonekcije nastao na osnovu studije izvodljivosti stare šest godina, koju je ranije podržala upravo Evropska unija. Cilj projekta bio je smanjenje zavisnosti Bosne i Hercegovine od ruskog Gazproma i jačanje energetske diversifikacije zemlje. “Plinovod se zasniva...

Rasprave o budućnosti Ureda visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini posljednjih mjeseci ponovo su u centru političke pažnje, ali osim političkih stavova sve češće se otvara i pitanje pravnog statusa OHR-a u okviru Dejtonskog mirovnog sporazuma. Prema pravnoj analizi koju je za novinsku agenciju Patria iznio dr. Zlatko Hadžidedić, položaj visokog predstavnika nije moguće posmatrati kao privremeno političko rješenje koje se može jednostavno ukinuti političkom odlukom. Kako navodi, OHR je dio same dejtonske strukture Bosne i Hercegovine i njegovo eventualno zatvaranje podrazumijevalo bi mnogo šire pregovore o ustavnom poretku države. PRAVNI TEMELJ OHR-a Autoritet visokog predstavnika proizlazi direktno iz Aneksa 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma. Tim dokumentom definisana je međunarodna ...