data-nosnippet>
Predrag Ćeranić, dekan banjalučkog Fakulteta bezbjednosnih nauka i bivši obavještajac, ocijenio je da je blokada računa Radio-televizije Republike Srpske (RTRS) udar na institucije entiteta. Izjavu je dao jutros u programu RTRS-a, a ona je odmah izazvala oprečne reakcije u javnosti.
Ćeranića se u javnom prostoru često označava kao prvog bezbjednjaka Milorada Dodika, smijenjenog i osuđenog bivšeg predsjednika Republike Srpske. Njegove riječi o RTRS-u zato se čitaju i u širem političkom kontekstu.
Šta je tačno rekao Ćeranić
Gostujući u programu javnog servisa, Ćeranić je blokadu računa predstavio kao pitanje od općeg značaja za entitet. Poručio je i kome je upućena njegova poruka.
„RTRS je jedan od stubova državnosti. Ovo što se trenutno dešava je napad na institucije Republike Srpske. Svi koji vole Republiku Srpsku i nose je u srcu trebaju to tako da shvate.“
Time je blokadu računa svrstao u kategoriju političkih i institucionalnih pitanja, a ne isključivo finansijskih ili pravnih.
Drugačije viđenje: sudske presude i dug
Takvom tumačenju suprotstavlja se stav da RTRS nije izložen političkom pritisku, nego zakonskim i sudskim mjerama. Prema tom stavu, one su posljedica dugogodišnjeg neizmirivanja finansijskih obaveza i kršenja propisa o raspodjeli prihoda od RTV takse.
Kritičari Ćeranićevih navoda ističu da je blokada računa direktna posljedica pravosnažnih sudskih presuda. Tim presudama utvrđen je dug RTRS-a prema Radio-televiziji Bosne i Hercegovine (BHRT).
Prema pravosnažnim presudama, RTRS BHRT-u duguje oko 23,5 miliona KM. Riječ je o neuplaćenom dijelu RTV takse koji, prema odlukama sudova, pripada BHRT-u.
Spor o tome šta je u pitanju
Suština rasprave je u tome kako se ova situacija opisuje. Jedna strana govori o napadu na institucije i stubove državnosti. Druga naglašava da je riječ o izvršenju pravosnažnih sudskih odluka koje se odnose na konkretan finansijski dug.
Kritičari Ćeranićevog nastupa tvrde da se pravno pitanje politizira. Smatraju da se time pažnja skreće s navodnih menadžerskih i finansijskih propusta unutar same medijske kuće. Ističu i da se u javnosti konstantno pokušava stvoriti utisak o ukidanju ili gašenju entitetskog javnog servisa, iako o tome, prema njihovim riječima, uopće nema govora.
Isti kritičari zamjeraju Ćeraniću da omalovažava pravosudne odluke. Prema njima, umjesto poziva na poštovanje vladavine prava i izvršenje sudskih rješenja, dug i zakonsku odgovornost prebacuje na teren navodnih terorističkih i hibridnih napada.
Zašto je ovo važno za javnost
RTV taksa je izvor finansiranja javnog radiotelevizijskog sistema, koji čine državni javni servis i entitetski javni servisi. Zato su pravila o raspodjeli tih prihoda važna za sve ustanove u sistemu, ali i za građane koji taksu plaćaju.
Kada se spor oko raspodjele novca pretvori u političko pitanje, građanima je teže razlučiti šta je pravna, a šta politička dimenzija priče. Zbog toga je važno razlikovati ono što je utvrđeno pravosnažnim presudama od političkih ocjena i tumačenja.
Iz izjave se vidi da se blokada računa RTRS-a tumači na dva potpuno različita načina. Za Ćeranića je to napad na Republiku Srpsku i njene institucije. Za one koji ga kritikuju, to je ishod sudskih postupaka u kojima je utvrđen višemilionski dug prema BHRT-u.
Činjenice koje se navode u ovom sporu su da postoje pravosnažne presude i da dug iznosi oko 23,5 miliona KM. Politička i pravna tumačenja tih činjenica, kako pokazuje današnja izjava, i dalje se razilaze.