U Mostaru je u petak održana sjednica Predsjedništva Hrvatski narodni sabor (HNS) BiH, na kojoj je fokus bio na pripremama za predstojeće Opće izbore. Predsjednik HNS-a Dragan Čović tom prilikom je poručio da iza kandidature Darijane Filipović stoji snažna i jedinstvena podrška, ocijenivši je kao izuzetno kvalitetan izbor.
Čović je naglasio da je dugoročni politički cilj očuvanje višestranačja, ali da trenutne okolnosti, prije svega neriješeno pitanje Izbornog zakona, ponovo nameću potrebu zajedničkog nastupa.
“Naš strateški interes bio je da u našem djelovanju imamo višestranačje, ali kako nije riješeno pitanje Izbornog zakona, onda se opet nameće ista potreba, da se pokušamo zajedno organizirati kroz HNS BiH te imati jednog kandidata. To smo u najvećoj mjeri uspjeli kandidiranjem kolegice Darijane Filipović i potporom koje je dao jedan dio predstavnika HNS-a BiH”, izjavio je Čović.
Dodao je da postoje i političke opcije koje razmišljaju drugačije, ali da vjeruje kako je zajednički nastup u ovom trenutku najracionalnije rješenje.
“Naravno, postoje tu stranke koje malo drugačije razmišljaju i ovo koriste kao jedan alat za neko svoje stranačko profiliranje. Ne vidim smisla da se stalno istražuje i traži, jer mislim da imamo izvrsnu kandidatkinju koja može na generacijski i svaki drugi način povezati sve ono što treba biti hrvatski član Predsjedništva BiH. Pozivam sve kolege i sve druge institucije našeg naroda u BiH da krenemo tim razmišljanjem”, kazao je Čović.
Govoreći o izboru člana Predsjedništva, istakao je da ne vidi prepreku za veći broj kandidata, ali uz jasan uslov.
“Ne vidim ni najmanji problem da hrvatski narod ima i deset kandidata za člana Predsjedništva BiH, ali samo ako dođe do izmjena Izbornog zakona.”
Uputio je i poruku Bošnjacima, podsjećajući na ranija politička iskustva i postavljajući pitanje efekata dosadašnje prakse.
“Ne smijemo si dozvoliti ulazak u krizni prostor gdje bošnjački narod može birati dva bošnjačka člana Predsjedništva pa onda kukati kako nam je to problem. Svatko treba preuzeti dogovornost na sebe. Takvih iskustava imamo i u vremenu Alijanse i Platforme, znamo kakva se politika tada donosila. Gdje su danas te politike, što su učinili dobro za hrvatski narod, ali i za BiH?”
“Trebaju se uvažavati ustavne kategorije, hrvatski narod treba imati svog legitimnog predstavnika”, poručio je Čović.
Tokom obraćanja osvrnuo se i na aktuelne političke procese u Bosna i Hercegovina, kritikujući način funkcionisanja zakonodavne vlasti. Posebno je istakao rad Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH, navodeći da se sjednice zakazuju bez realne mogućnosti da budu održane.
“Vidjeli ste da je sjednica Doma naroda zakazana za ponedjeljak, a mi već sada znamo da se to neće dogoditi jer neko po istom modelu nameće tačke dnevnog reda. Pričamo o Europi, a od točaka na dnevnom redu koje su predložene za ponedjeljak, u sklopu žurne sjednice, imamo na tek na 20. mjestu Zakon o VSTV-u i Zakon o Sudu BiH. To govori o igrama u BiH. Ovih pet mjeseci se ne smije ‘baciti u vodu’. Vrijeme je da vlast na državnoj razini krene nešto rješavati. Treba se riješiti pitanje Budžeta BiH, jer bez njega se ne može riješiti nijedno drugo pitanje”, poručio je.
Govoreći o energetskim projektima, dotakao se i Južne plinske interkonekcije, ističući da su stvoreni uslovi za početak realizacije.
“Mislim da će do summita Tri mora u Dubrovniku, koji se održava krajem aprila, biti napravljen nekakav dokument između BiH i RH koji će biti prezentiran javnosti. Time bi se formalno moglo krenuti u radove, a mi to već možemo i danas jer je zakon usvojen. Ima tu puno još pravnih koraka na terenu. Sve ovo što mi radimo ne možemo raditi bez Hrvatske, treba se odraditi nekih 60-ak kilometara od Dugopolja do granice s BiH. Mi ćemo raditi paralelno, ali plina nema bez ove komunikacije, jer plin dolazi sa Zapada. Što se nas tiče, mi želimo da se već od sutra krene administrativno djelovati na terenu”, rekao je Čović.
Na kraju je naglasio da Bosna i Hercegovina ne preuzima finansijski rizik u ovom projektu.
“Kompletan rizik je na investitoru. Ako investitor ulaže te milijarde, on će istovremeno raditi i infrastrukturu. Ovo je za nas i politički i sigurnosni projekt, jer tamo gdje SAD uloži novac, oni će o tome prostoru brinuti. Time se u budućnosti može riješiti i velik broj drugih problema”, zaključio je Čović.