data-nosnippet>
Članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Cvijanović oštro je kritikovala izvještaj Ureda visokog predstavnika (OHR) koji je dostavljen Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija. Ocijenila ga je manipulativnim i zasnovanim, kako tvrdi, na stereotipima i obmanjujućim konstrukcijama.
Rasprava o stanju u Bosni i Hercegovini u Vijeću sigurnosti UN-a zakazana je za 30. oktobar. Izvještaj je, međutim, već izazvao reakcije političkih predstavnika u zemlji.
Cvijanović: dokument brani nasljeđe međunarodne zajednice
Prema Cvijanović, dokument je prije svega usmjeren na odbranu nasljeđa dugogodišnjeg djelovanja međunarodne zajednice u BiH. Dovela je u pitanje i način na koji OHR predstavlja probleme u funkcionisanju državnih institucija.
Njena reakcija odnosi se, između ostalog, na navode o blokadama imenovanja u Vijeću ministara BiH. U izvještaju se te blokade vezuju za otežan rad državnih institucija, a Cvijanović ovakav pristup osporava.
Šta se navodi u izvještaju OHR-a
Vršilac dužnosti visokog predstavnika Louis Crishock u izvještaju se osvrnuo na nekoliko važnih događaja i političkih procesa u BiH. Među njima su izbori, reakcije nakon smrti Ratka Mladića i problemi u radu državnih institucija.
Kako se navodi, direktni izazovi ustavnom poretku, koji su bili prisutni početkom 2025. godine, tokom izvještajnog perioda bili su manje izraženi. Ipak, nastavile su se institucionalne opstrukcije i zapaljiva politička retorika, posebno iz političkih krugova u Republici Srpskoj.
Izvještaj upozorava i na nepoštovanje pojedinih odluka pravosudnih institucija na državnom nivou. Kao primjer se navode odluke Ustavnog suda BiH koje se odnose na državnu imovinu.
Upozorenje na posljedice po državne institucije
U dokumentu se ocjenjuje da dugotrajne institucionalne blokade otežavaju rad državnih organa i ograničavaju njihovu sposobnost da izvršavaju zakonske obaveze. Posljedice se, prema izvještaju, odražavaju i na tempo evropskih i evroatlantskih integracija Bosne i Hercegovine.
OHR u izvještaju izražava zabrinutost zbog tih procesa. Cvijanović, s druge strane, osporava način na koji su događaji predstavljeni i kritikuje ukupan pristup međunarodne zajednice.
Uloga OHR-a i Vijeća sigurnosti
Ured visokog predstavnika uspostavljen je nakon Daytonskog mirovnog sporazuma, s zadatkom da prati civilnu provedbu mirovnog sporazuma u Bosni i Hercegovini. Visoki predstavnik o svom radu i stanju u zemlji izvještava međunarodne partnere, a izvještaj se dostavlja i Vijeću sigurnosti UN-a.
Upravo zato ovi dokumenti redovno postaju predmet političkih rasprava. Uloga OHR-a u BiH i dalje se različito tumači, pa se ocjene iz njegovih izvještaja često ne prihvataju jednako među domaćim političkim akterima.
Dvije potpuno različite slike stanja
Reakcija članice Predsjedništva pokazuje koliko se ocjene stanja u zemlji razlikuju. Dok OHR govori o opstrukcijama, nepoštovanju sudskih odluka i zapaljivoj retorici, Cvijanović u tom pristupu vidi pokušaj odbrane vlastitog nasljeđa i pojednostavljeno predstavljanje problema.
Izvještaji OHR-a upućeni Vijeću sigurnosti redovno izazivaju političke reakcije u zemlji. Razlog je to što se u njima ocjenjuje rad domaćih institucija i političkih aktera, a ocjene često nailaze na suprotne stavove.
Pitanja koja se u izvještaju otvaraju, od blokada imenovanja u Vijeću ministara do odluka Ustavnog suda BiH o državnoj imovini, direktno se tiču funkcionisanja države. Od toga zavisi i to koliko institucije mogu odgovoriti na svoje zakonske obaveze, a time i kakav je put zemlje ka evropskim integracijama.
Šta to znači za građane
Državne institucije obavljaju poslove koji se tiču cijele zemlje, pa kašnjenja u imenovanjima ili blokade u radu mogu usporiti odlučivanje o važnim pitanjima. Ustavni sud BiH, čije se odluke u izvještaju spominju, zadužen je za zaštitu ustavnog poretka, a njegove odluke su konačne i obavezujuće.
Put ka članstvu u Evropskoj uniji, pak, podrazumijeva usklađivanje zakonodavstva i funkcionalne institucije koje mogu provoditi dogovorene reforme. Zbog toga se rasprave o izvještaju ne vode samo među političarima, nego se odnose i na pitanje kako država funkcioniše u svakodnevnom životu.
Šta slijedi u Vijeću sigurnosti
Očekuje se da će rasprava u Vijeću sigurnosti UN-a donijeti nove reakcije međunarodnih predstavnika. Ona bi trebala otvoriti prostor i za šire razmatranje političke situacije u Bosni i Hercegovini.
Do 30. oktobra, kada je rasprava zakazana, može se očekivati da će se nastaviti i razmjena stavova domaćih političkih predstavnika o sadržaju izvještaja. Hoće li ocjene iz dokumenta uticati na stavove članica Vijeća sigurnosti, pokazat će sama rasprava.