Delić najavio veliku promjenu: FBiH uvodi socijalnu kartu, više neće moći svi do državne pomoći

Socijalna karta FBiH pred usvajanjem: Delić tvrdi da su stvoreni svi uslovi za njeno uvođenje

Proces izrade socijalne karte Federacije Bosne i Hercegovine priveden je kraju, potvrdio je za Fokus federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić.

Riječ je o alatu koji bi trebao omogućiti povezivanje podataka kojima već raspolažu različite institucije, s ciljem kreiranja pravednijeg i efikasnijeg sistema socijalne zaštite. Uvođenjem socijalne karte država bi prvi put dobila jasniji uvid u stvarne potrebe građana, što bi moglo doprinijeti boljem usmjeravanju pomoći i racionalnijem trošenju javnih sredstava.

„Federalno ministarstvo rada i socijalne politike može potvrditi da smo uradili sve što smo najavili u Planu rada kada je u pitanju socijalna karta. U tri godine mandata proces izrade socijalne karte doveden je do kraja. Federalno ministarstvo rada i socijalne politike pripremilo je Zakon o metodologiji izrade socijalne karte u Federaciji Bosne i Hercegovine, koji treba doći na dnevni red Vlade FBiH nakon što Federalno ministarstvo pravde i Federalno ministarstvo finansija dostave potrebna mišljenja, za koja su imali rok od osam dana, a još ih nisu dostavili“, objasnio je ministar Delić.

Složena procedura i saradnja s kantonima

Ministar podsjeća da je riječ o oblasti u kojoj nadležnosti dijele Federacija BiH i deset kantona, zbog čega je za usvajanje propisa potrebno pribaviti i mišljenja kantonalnih institucija.

Prema njegovim riječima, upravo ta procedura predstavlja jedan od razloga zbog kojih se proces odvija sporije nego što se očekivalo.

EU projekat poslužio kao temelj

Delić ističe da je značajan doprinos stvaranju buduće socijalne karte dao projekat pomoći energetski siromašnim domaćinstvima koji je finansirala Evropska unija.

„Tokom mandata pokrenuli smo niz aktivnosti kojima smo nastojali pokazati da je socijalna karta ipak moguća. Otpor socijalnoj karti postoji već desetak godina. Već tokom 2024. godine realizovana je podjela EU pomoći energetski siromašnim domaćinstvima putem online aplikacija. Prikupljeno je više od 150.000 prijava iz četiri kategorije stanovništva koje su ostvarile pravo na pomoć. Te prijave uključivale su i prikupljanje podataka o domaćinstvima, čime je stvorena baza za daljnje procese“, objašnjava Delić.

Prikupljeni podaci predstavljaju jednu od najobimnijih baza informacija o socijalnom statusu domaćinstava u Federaciji BiH, što bi moglo biti od velike koristi prilikom uspostavljanja jedinstvenog sistema.

Digitalizacija kao važan korak

Među projektima koji su stvorili pretpostavke za uspostavljanje socijalne karte nalazi se i aplikacija ePorodilja, putem koje je evidentirano više od 30.000 prijava.

Na taj način prikupljeni su vrijedni demografski i socijalni podaci o porodicama širom Federacije Bosne i Hercegovine.

Istovremeno je pokrenut razvoj novog informacionog sistema poznatog kao DIP, odnosno Award softver, kroz koji se obrađuju i prate socijalne naknade iz nadležnosti Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.

„Na taj način Ministarstvo je postepeno uvodilo javnu upravu u koncept socijalne karte i pokazalo da je njena realizacija moguća. Danas više ne postoji infrastrukturna prepreka da socijalna karta zaživi. Ono što preostaje jeste usvajanje zakona i politička saglasnost svih nivoa vlasti“, zaključuje ministar.

Pomoć bi stizala onima kojima je najpotrebnija

Uvođenjem socijalne karte nadležne institucije dobile bi precizniji pregled socijalnih i ekonomskih prilika građana, što bi omogućilo da pomoć bude usmjerena prema onima kojima je zaista potrebna.

Takav sistem mogao bi značajno smanjiti mogućnost zloupotreba i doprinijeti kreiranju socijalnih mjera zasnovanih na stvarnim podacima, a ne na procjenama.

Ekonomski analitičar Zoran Pavlović ranije je pojasnio da socijalna karta predstavlja objedinjavanje statističkih podataka i evidencija centara za socijalni rad te drugih relevantnih institucija.

Prema njegovim riječima, najveću štetu zbog nepostojanja ovakvog sistema do sada su trpjeli upravo građani.

Podršku uspostavljanju socijalne karte dali su i predstavnici penzionera. Predsjednik Saveza udruženja penzionera Federacije BiH Redžo Mehić smatra da bi ovaj alat mogao pružiti realan uvid u materijalni status domaćinstava te omogućiti pravedniju raspodjelu pomoći.

Kako ističe, upravo zbog toga socijalna karta predstavlja jedan od ključnih koraka ka efikasnijem i odgovornijem sistemu socijalne zaštite u Federaciji Bosne i Hercegovine.