Kako se približavaju hladniji mjeseci, sve češće se pojavljuju dugoročne prognoze o tome kakva bi nas zima mogla dočekati. Prema nekima od njih, moguć je izuzetno hladan period sa snažnim prodorima hladnog zraka, obilnijim snijegom i temperaturama ispod prosjeka.
Važno je naglasiti da je riječ o scenarijima, a ne o potvrđenim najavama, pa ih treba čitati s oprezom. Ipak, oni su dovoljan razlog da se o zimi počne razmišljati na vrijeme.
Koliko su dugoročne prognoze pouzdane?
Dugoročne prognoze zasnivaju se na analizi atmosferskih obrazaca i statističkih modela. Za razliku od najava za nekoliko narednih dana, njihova pouzdanost je ograničena.
Zbog toga one više govore o mogućem trendu nego o tačnom rasporedu vremena. Ono što se danas čini vjerovatnim, za nekoliko sedmica može izgledati sasvim drugačije.
Prvi talas hladnoće mogao bi stići ranije
Prema trenutnim najavama, prvi jači zimski udar mogao bi se osjetiti već tokom kasne jeseni. Tada bi temperature mogle naglo pasti.
Takve promjene obično donose osjetno hladnija jutra i mraz, a u višim predjelima i prvi ozbiljniji snijeg. Ako se takav obrazac nastavi, početak zime mogao bi biti hladniji nego prethodnih godina.
Mogući jaki prodori hladnog zraka
Meteorološki modeli ponekad ukazuju na mogućnost da se hladan zrak sa sjevera Evrope spusti prema Balkanu. U takvim situacijama temperatura u kratkom roku može pasti za više stepeni, a kiša vrlo brzo preći u susnježicu i snijeg.
Kada se hladan zrak jednom ustali iznad kontinenta, često se zadrži više dana. Njegovo dalje kretanje zavisi od rasporeda visokog i niskog zračnog pritiska.
Najizraženije promjene obično se bilježe u kontinentalnim i planinskim predjelima. Upravo se tamo nagli zaokret vremena najviše osjeti, kako u svakodnevnom životu, tako i u saobraćaju.
Više snijega nego prethodnih sezona?
Jedna od glavnih tema dugoročnih prognoza jeste količina snježnih padavina. Ako se ostvare hladniji scenariji, pojedini krajevi mogli bi imati znatno više snijega nego posljednjih godina, posebno tokom decembra, januara i februara.
To bi, s jedne strane, moglo stvoriti probleme u saobraćaju. S druge strane, značilo bi povoljnije uslove za skijališta i planinske centre.
Januar kao najhladniji mjesec
Januar se tradicionalno smatra jednim od najhladnijih mjeseci u godini. Prema nekim prognozama, upravo bi tada mogli uslijediti najizraženiji minusi.
Noćne temperature u pojedinim područjima mogle bi pasti duboko ispod nule, posebno tokom vedrih i mirnih noći. U kotlinama i višim predjelima moguće su i dugotrajnije epizode jakog mraza.
U kotlinama se hladan zrak zbog veće gustine nagomilava pri tlu, pa su jutra tamo često hladnija nego na okolnim padinama.
Kako se pripremiti
Ako se najavljeni hladni scenarij ostvari, građani bi mogli imati zimu sa više snijega, češćim mrazom i izraženijim hladnim talasima. Zbog toga nije loše na vrijeme pripremiti automobile, grijanje i zimske zalihe, posebno u područjima gdje snijeg i led često prave probleme.
Praktične pripreme ne zahtijevaju mnogo truda, a mogu uštedjeti nervozu kada hladnoća zaista stigne. Provjera vozila, grijanja i osnovnih zaliha dobar je prvi korak, naročito za one koji žive u planinskim i brdskim krajevima ili se često voze po takvim dionicama.
Kada je riječ o automobilima, to podrazumijeva zimsku opremu, ispravan akumulator i dovoljno tečnosti za vjetrobran. U domaćinstvima vrijedi provjeriti ispravnost peći i dimnjaka te obezbijediti ogrjev prije nego što potražnja poraste.
Šta je još nepoznato?
Najveća nepoznanica ostaje koliko će hladni talasi trajati i koliko će biti učestali. Ako se poklope svi faktori koji utiču na dolazak hladnog zraka, moguće je da pred nama bude znatno oštrija zima nego prethodnih godina.
Konkretnije i pouzdanije prognoze bit će jasnije kako se budemo približavali kraju jeseni. Do tada je najbolje pratiti zvanična vremenska upozorenja i ne dozvoliti da nas prvi snijeg ili mraz iznenade nespremne.