IGK traži od Predsjedništva BiH mjere protiv generalne konzulice u Čikagu

Institut za istraživanje genocida Kanada (IGK) uputio je javni apel Predsjedništvu Bosne i Hercegovine da u okviru svojih nadležnosti preduzme mjere protiv Tatjane Telić, generalne konzulice BiH u Čikagu. Povod je njena navodna uloga tokom boravka Milorada Dodika na Floridi, prenosi Slobodna Bosna.

Institut je u saopćenju kritikovao njene javne nastupe i ukazao na ulogu koju joj pripisuje na jednom političkom skupu u SAD-u.

Povod za apel: skup na Floridi

IGK u saopćenju navodi da je Telić bila u Dodikovoj pratnji na skupu „CPAC Circle Retreat and Gala“ te da je učestvovala u pratećim aktivnostima. Prema ocjeni Instituta, njena uloga na tom događaju otvara pitanje gdje prestaje službeno diplomatsko predstavljanje, a gdje počinje politički angažman.

Prema programu organizatora, skup se održava od 4. do 7. novembra 2026. u klubu Mar-a-Lago u Palm Beachu na Floridi. RTRS je izvijestio da je Dodik prisustvovao skupu. CPAC je inače poznat kao okupljanje američkih konzervativnih političara i aktivista.

Važno je naglasiti da navod o ulozi konzulice u pratećim aktivnostima iznosi IGK. RTRS u izvještaju o Dodikovom prisustvu skupu nije naveden kao izvor te tvrdnje.

Šta IGK zamjera generalnoj konzulici

Institut tvrdi da Telić u javnim nastupima daje prednost promociji Republike Srpske. Prema njihovoj ocjeni, njeno djelovanje odstupa od zvanične vanjske politike Bosne i Hercegovine.

IGK također navodi da konzulica koristi položaj koji joj je omogućila BiH kako bi u SAD-u promovisala političke stavove rukovodstva entiteta. Takvi nastupi, smatra Institut, ostavljaju dojam da Republika Srpska djeluje kao samostalan međunarodni subjekt.

Pozivanje na Bečku konvenciju

U saopćenju se IGK poziva na Bečku konvenciju i diplomatske protokole. Institut smatra da diplomatski predstavnici trebaju zastupati interese Bosne i Hercegovine i poštovati njen jedinstveni vanjskopolitički nastup.

Drugim riječima, prema stavu IGK-a, osoba koja je imenovana da predstavlja državu u inostranstvu ne bi trebala javno promovisati stavove jednog entiteta ako se oni razlikuju od zvaničnog državnog stava.

Kontekst: uloga diplomatsko-konzularnih predstavnika

Generalni konzulati predstavljaju državu u inostranstvu i pružaju usluge njenim građanima, od izdavanja dokumenata do pomoći u hitnim situacijama. Bečke konvencije općenito uređuju diplomatske i konzularne odnose među državama, a njihova polazna osnova jeste da predstavnik zastupa državu koja ga šalje.

Prema Ustavu BiH, vođenje vanjske politike zemlje u nadležnosti je Predsjedništva BiH. U tom kontekstu apel IGK-a i upućen je upravo tom organu.

Šta se traži od Predsjedništva BiH

IGK je pozvao članove Predsjedništva BiH da preduzmu konkretne mjere iz svoje nadležnosti. U saopćenju koje prenosi Slobodna Bosna nije navedeno koju pojedinačnu mjeru Institut traži. Time je ostalo otvoreno da li se misli na razgovor, upozorenje, opoziv ili neku drugu vrstu postupanja.

U dostupnim navodima nema odgovora Tatjane Telić na kritike Instituta, kao ni reakcije članova Predsjedništva BiH na apel.

Šta je potvrđeno, a šta su navodi

Kada se izdvoje činjenice iz objavljenih informacija, slika izgleda ovako. IGK je uputio javni apel Predsjedništvu BiH. Skup na Floridi se, prema programu organizatora, održava od 4. do 7. novembra 2026. u klubu Mar-a-Lago. RTRS je izvijestio da je Dodik na tom skupu bio prisutan.

S druge strane, tvrdnje da je Telić bila u Dodikovoj pratnji, da je učestvovala u pratećim aktivnostima i da njeno djelovanje odstupa od vanjske politike BiH predstavljaju ocjene i navode IGK-a. U izvoru nisu potvrđeni iz nezavisnog izvora.

Šta to znači za čitaoce

Za građane BiH koji žive u SAD-u konzulat je prva adresa za administrativne usluge. U dostupnim navodima nema naznaka da apel utiče na rad konzulata niti na te usluge.

Čitaocima je korisno da o ovoj temi informacije provjeravaju u više izvora, uključujući zvanična saopćenja institucija, te da razlikuju potvrđene činjenice od ocjena i navoda pojedinih organizacija.

Pitanje razgraničenja između službene diplomatske uloge i političkog angažmana ostaje u središtu apela. Hoće li Predsjedništvo BiH odgovoriti na zahtjev Instituta i na koji način, za sada nije poznato.