“Posljedice koje je proizveo moraju nestati”: Sve glasnije priče o poništavanju Schmidtovih odluka

Nova izjava Milorada Dodika iz Moskve ponovo je otvorila pitanje budućnosti odluka koje je u Bosni i Hercegovini donosio visoki predstavnik Christian Schmidt, ali i mogućih poteza međunarodne zajednice u narednom periodu.

Predsjednik SNSD-a tokom obraćanja medijima izjavio je da od predstojeće sjednice Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija očekuje raspravu o legalnosti Schmidtovog mandata, kao i o svim odlukama koje je donosio od dolaska u Bosnu i Hercegovinu.

– Očekujem da će se na sjednici Vijeće sigurnosti UN reći da je to nelegalna misija i da posljedice koje je Šmit proizveo moraju da nestanu, odnosno da odluke koje je donio moraju biti proglašene ništavim – rekao je Dodik.

Njegove izjave izazvale su burne reakcije u političkoj javnosti, posebno zbog mogućnosti da se ponovo otvori rasprava o ulozi visokog predstavnika i odnosu međunarodne zajednice prema Bosni i Hercegovini.

Govoreći o narednim potezima Republike Srpske, Dodik je poručio da će vlasti iz RS nastaviti insistirati na međunarodnoj raspravi o pitanju legitimiteta Christiana Schmidta.

– RS će to tražiti i od svojih partnera u Sjedinjenim Državama, Rusiji, Kini, ali i od onih koji su dio politike zdravog razuma, a ne imaginacije, poput EU – izjavio je Dodik.

On smatra da bez rješavanja pitanja statusa visokog predstavnika nije moguće postići ozbiljniji politički dogovor unutar Bosne i Hercegovine.

– Šmit će nestati iz BiH odlukom Vijeća sigurnosti koji će reći da je ovo nepodnošljivo stanje. Očekujem da će on biti potpuni odbačen, eliminisan, a time i ono što je uradio. To bi jedino dalo šansu BiH – rekao je Dodik.

Vlasti Republike Srpske već godinama osporavaju legitimitet Christiana Schmidta, tvrdeći da njegovo imenovanje nije potvrđeno u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija, što smatraju ključnim argumentom protiv njegovog mandata.

– Kristijan Šmit nije imenovan odlukama Vijeća sigurnosti i to je ključna činjenica u vezi sa njim, uz to da ga strane potpisnice Dejtonskog sporazuma nikada nisu predložile – poručio je Dodik.

S druge strane, većina zapadnih država i institucija Evropske unije smatra Schmidta legitimnim visokim predstavnikom i nastavlja podržavati njegove odluke i djelovanje u Bosni i Hercegovini.

Upravo zbog toga pitanje njegovog statusa već duže vrijeme predstavlja jednu od glavnih tačaka političkih sukoba između vlasti Republike Srpske i međunarodnih institucija.

Dodik je tokom obraćanja poručio i da smatra kako trenutna politička situacija pokazuje da Bosna i Hercegovina ne može funkcionisati bez ozbiljnih promjena u odnosima između domaćih institucija i međunarodne zajednice.

– Do otvaranja dijaloga između konstitutivnih naroda u BiH ne može da dođe ako Šmit i njegovo nasljeđe ne nestanu – rekao je Dodik.

Dodao je i da bi eventualno odgađanje rasprave o ovom pitanju moglo dodatno produbiti političku krizu.

– Čekati još šest mjeseci narednu sjednicu Vijeća sigurnosti predstavljalo bi još jedan ekser u kovčegu BiH – izjavio je Dodik.

Od dolaska Christiana Schmidta na funkciju visokog predstavnika politički odnosi između OHR-a i vlasti Republike Srpske obilježeni su čestim sukobima i međusobnim optužbama.

Najveće tenzije izazvale su odluke koje se odnose na izmjene zakona, funkcionisanje državnih institucija i pokušaje blokade odluka visokog predstavnika na području Republike Srpske.

Dok vlasti RS ne priznaju Schmidta kao visokog predstavnika, OHR nastavlja djelovati pozivajući se na ovlaštenja koja proizlaze iz Dejtonskog mirovnog sporazuma i međunarodnih mandata.

Dodikova izjava iz Moskve dolazi u trenutku pojačanih geopolitičkih tenzija između Zapada i Rusije, zbog čega se svaka rasprava o Bosni i Hercegovini u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija pažljivo prati i u međunarodnim političkim krugovima.

Iako Dodik očekuje da bi naredna sjednica mogla otvoriti pitanje poništavanja odluka visokog predstavnika, za sada nema konkretnih naznaka da postoji šira međunarodna saglasnost za takav potez.

Bez obzira na različite političke stavove, pitanje statusa Christiana Schmidta i njegovih odluka ostaje jedna od ključnih političkih tema u Bosni i Hercegovini.