Tajkuni masovno izvlače novac iz Dubaija i Abu Dhabija: Imovina završava u dvije države

Države Perzijskog zaljeva posljednjih sedmica pokušavaju vratiti povjerenje investitora i turista nakon ozbiljnih ekonomskih i sigurnosnih potresa izazvanih ratnim sukobima i napadima u regiji.

Na velikom poslovnom sajmu u Abu Dhabiju ovih dana dominiraju poruke o novim ulaganjima i ekonomskoj stabilnosti. Vlasti Ujedinjenih Arapskih Emirata pokušavaju poslati jasnu poruku međunarodnim kompanijama i investitorima da tržište i dalje ostaje otvoreno za poslovanje uprkos krizi koja je pogodila regiju.

Ministar industrije Sultan Ahmed al-Džaber tokom otvaranja sajma pozvao je strane investitore da nastave ulagati u Emirate.

– Gradite s nama, ulažite s nama i proizvodite u Emiratima – poručio je al-Džaber.

Ipak, posljednji događaji ozbiljno su uzdrmali imidž Dubaija i Abu Dhabija kao sigurnih i luksuznih destinacija za poslovne ljude, turiste i bogate investitore.

Napadi dronovima i raketama, koje su izvele iranske snage i njihovi saveznici, izazvali su veliku zabrinutost u cijeloj regiji i otvorili pitanje dugoročne sigurnosti zaljevskih država.

Prema podacima analitičkih kuća, berze u Dubaiju i Abu Dhabiju izgubile su desetine milijardi dolara vrijednosti u veoma kratkom periodu, dok je turistički sektor pretrpio snažan udar.

Popunjenost hotela u Dubaiju pala je na oko 20 posto, dok je broj letova prema toj destinaciji drastično smanjen. Mnogi turisti napustili su regiju, a dio putnika ostao je zaglavljen tokom zatvaranja zračnog prostora i pojačanih sigurnosnih mjera.

Stručnjak za Zaljev Sebastian Sons smatra da je trenutna situacija ozbiljan udarac za ekonomsku strategiju Emirata.

– U prvim sedmicama rata Emirati su pretrpjeli najviše napada dronovima i raketama, čak i više od Izraela. Za zaljevske države ovaj je rat potpuna katastrofa, a posebno za Emirate – rekao je Sons.

Prema njegovim riječima, problem nije samo sigurnosni, nego i reputacijski, jer je cijeli model razvoja Dubaija zasnovan na slici stabilnosti, luksuza i sigurnosti.

Zbog novih tenzija dio bogatih investitora i vlasnika kapitala počeo je prebacivati imovinu iz Emirata u druge finansijske centre. Posebno se izdvajaju Singapur i Švicarska, koji posljednjih sedmica bilježe veliki rast interesa klijenata iz Zaljeva.

Savjetnici za upravljanje imovinom u obje zemlje tvrde da je broj upita iz Dubaija značajno porastao, dok švicarske privatne banke očekuju dolazak milijardi dolara iz regije Perzijskog zaljeva.

Stručnjaci navode da bogati investitori trenutno traže sigurnija mjesta za očuvanje kapitala zbog straha od širenja sukoba i dodatne destabilizacije tržišta.

Advokat Ryan Lin iz Singapura pojasnio je da dvije zemlje nude različite prednosti investitorima.

– Švicarska više privlači evropske i globalne klijente, dok Singapur ponajprije služi azijskom kapitalu – rekao je Lin.

Singapur je posljednjih godina postao važan centar za tzv. porodične urede, odnosno privatne sisteme upravljanja bogatstvom, ulaganjima i nasljedstvom, posebno za imućne porodice iz Azije.

S druge strane, Švicarska i dalje važi za jedno od glavnih svjetskih utočišta za zaštitu kapitala zahvaljujući dugoj tradiciji privatnog bankarstva i političkoj neutralnosti.

– Singapur je odličan za profitiranje od azijskog rasta, ali Švicarska ostaje vodeće svjetsko sidro za očuvanje kapitala – rekao je Till Christian Budelmann iz švicarske privatne banke Bergos.

Pored udara na turizam i finansijska tržišta, ozbiljne posljedice osjetio je i energetski sektor. Problemi s prometom kroz Hormuški moreuz dodatno su pogodili izvoz nafte i plina iz regije.

Napadi su zabilježeni i na energetska postrojenja u Saudijskoj Arabiji, Kataru i Ujedinjenim Arapskim Emiratima, dok su vlasti Emirata pojačale sigurnosne mjere oko ključnih naftnih terminala i luka.

Posebnu pažnju izazvao je požar u luci Fudžajra, koja ima veliki strateški značaj jer omogućava izvoz nafte bez prolaska kroz Hormuški moreuz.

Emiratski ministar energetike Suhail al-Mazrui poručio je da njegova zemlja ostaje spremna odgovoriti na nove sigurnosne izazove.

– Nemam nikakvih sumnji u naše sposobnosti. No te ćemo sposobnosti uskoro podići na višu razinu – rekao je al-Mazrui.

Ipak, analitičari smatraju da zaljevske države pokušavaju izbjeći direktno uključivanje u širi ratni sukob s Iranom, svjesne koliko bi takav scenario mogao dodatno destabilizirati ekonomiju i sigurnost cijele regije.

Uprkos velikim problemima, države Zaljeva nastavljaju organizovati međunarodne sajmove, poslovne konferencije i promotivne događaje kako bi pokušale vratiti povjerenje investitora i turista.

Stručnjaci upozoravaju da bi dugotrajan rat mogao ostaviti ozbiljne posljedice po ugled Dubaija i Abu Dhabija kao globalnih poslovnih i turističkih centara.

– Model Dubaija je atraktivan i snažan, ali nije neuništiv. Što rat duže traje, to će biti veća šteta za njegov ugled – upozorio je Sebastian Sons.

Iako vlasti Emirata javno šalju poruke optimizma i stabilnosti, jasno je da su posljednji događaji otvorili brojna pitanja o sigurnosti i budućnosti cijelog regiona Perzijskog zaljeva.