Ko su Bošnjaci, a ko muslimani? Jesu li zapaljive izjave pune mržnje samo odraz političke nekulture ili razlog za reakciju pravosudnih institucija? Predstavljaju li takvi stavovi tek pojedince ili i politike koje iza njih stoje? O ovim pitanjima govorili su potpredsjednik Republike Srpske Ćamil Duraković i ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH Sevlid Hurtić u emisiji „Plenum“.
Hurtić je tokom razgovora govorio o pregovorima probosanskih stranaka u Republici Srpskoj, navodeći da je veliki dio dogovora već postignut i da se ide prema zajedničkom nastupu na narednim izborima. Prema njegovim riječima, cilj je formirati jedinstven politički blok koji bi mogao osigurati značajniji broj mandata u Narodnoj skupštini Republike Srpske.
„Na državnom i entitetskom nivou između 95 i 97 posto stvari je usaglašeno. Ide se ka jednoj listi većine probosanskih političkih stranaka koja bi mogla donijeti maksimalan broj glasova i pet poslaničkih mjesta u Narodnoj skupštini Republike Srpske“, rekao je Hurtić.
Objasnio je da su pregovori vođeni prema političkoj snazi stranaka u određenim izbornim jedinicama.
„Dogovoreno je da u regijama gdje neka politička partija ima više odbornika i glasova upravo ona bude nosilac liste. Po mojoj procjeni, mogli bismo imati tri direktna i dva kompenzacijska mandata“, istakao je.
Govoreći o političkim opcijama koje učestvuju u pregovorima, naveo je da okosnicu čine SDA, SDP i BH Zeleni, zajedno sa svojim koalicionim partnerima.
„Formirane su dvije grupacije — SDA sa svojim partnerima i SDP sa svojim partnerima. Oni koji su uz SDP već su u Banjoj Luci potpisali određene sporazume, dok smo mi završili razgovore sa SDA“, kazao je Hurtić.
Ipak, naglasio je da proces još nije konačno završen.
„Dok se sve ne potpiše, ništa nije završeno. Ali razgovori idu u dobrom pravcu. Bio sam na sastancima sa predstavnicima SDP-a, NiP-a i SDA i vjerujem da je ovo jedino realno rješenje“, dodao je.
Posebno se osvrnuo na pitanje kandidata za potpredsjednika Republike Srpske iz reda bošnjačkog naroda. Smatra da je mala vjerovatnoća da će stranke iz RS-a pokušati progurati vlastitog kandidata, jer bi to moglo ugroziti utrku za predsjednika entiteta.
„Problem nastaje onog trenutka kada srpske političke partije kandiduju Bošnjaka za potpredsjednika Republike Srpske“, rekao je.
Prema njegovim riječima, preusmjeravanje dijela glasova moglo bi imati direktan utjecaj na izbor predsjednika RS-a.
„Ne mogu sebi dozvoliti da 15 hiljada srpskih glasova ode tom kandidatu, jer bi to moglo značiti gubitak funkcije predsjednika Republike Srpske“, naveo je Hurtić.
Dodao je da je pozicija predsjednika RS-a izuzetno važna zbog političkih ovlasti i velikog budžeta kojim raspolaže.
„Predsjednik Republike Srpske imenuje mandatara i na početku mandata ima ogromnu političku moć, ali i budžet od 70 ili 80 miliona KM. Previše je rizično igrati se s tim“, poručio je.
Govoreći o mogućnosti da Denis Šulić bude kandidat za potpredsjednika Republike Srpske iz reda Bošnjaka, Hurtić smatra da SNSD vjerovatno neće krenuti tim putem.
„Bošnjaci sigurno ne bi glasali za Denisa Šulića. Njima je mnogo važnije da zadrže predsjednika Republike Srpske nego da imaju svog potpredsjednika bez stvarnih ingerencija“, rekao je.
Istakao je i da je među probosanskim strankama postignut dogovor da svaka politička opcija može predložiti vlastitog kandidata za potpredsjednika RS-a, dok bi konačnu odluku donijeli birači.
Podsjetio je i na prethodne izbore kada je, uprkos podršci koju su druge stranke dale njegovim protivkandidatima, Ćamil Duraković ostvario pobjedu.
Hurtić vjeruje da će novi izborni sistem i elektronsko glasanje pokazati realnu političku snagu stranaka na terenu.
„Više nema dodatnih glasova i dopisivanja. Elektronsko glasanje pokazat će stvarno stanje“, poručio je.
U drugom dijelu emisije govorio je i Ćamil Duraković, koji se osvrnuo na uvredljive izjave ministra finansija i trezora BiH Srđan Amidžić, kao i na položaj Bošnjaka u Republici Srpskoj.
Na pitanje kako doživljava vlastiti identitet, Duraković je rekao da se smatra i Bošnjakom i muslimanom.
„Lično sam i Bošnjak i musliman. Ne izjašnjavaju se svi na isti način, ali većina Bošnjaka koji žive u Republici Srpskoj živi u duhu islamske vjere, bošnjačke tradicije i kulture“, rekao je.
Naglasio je da svaku uvredu upućenu bilo kojem od ta dva identiteta doživljava kao uvredu svih Bošnjaka koji žive u tom entitetu.
Govoreći o reakciji na izjave ministra Amidžića, potvrdio je da je podnio krivičnu prijavu Tužilaštvu u Banjoj Luci.
„Kada ministar u Vijeću ministara Bosne i Hercegovine iznese tako brutalne i uvredljive izjave, smatrao sam da je moja obaveza da reagujem i kao građanin i kao neko ko obavlja javnu funkciju“, rekao je Duraković.
Dodao je da ostaje pitanje hoće li pravosudne institucije reagovati.
„Zakonski elementi postoje, ali se bojim da bi i ova prijava mogla završiti u ladici, kao mnoge inicijative koje smo ranije slali“, naveo je.
Ipak, ističe da je bilo važno poslati jasnu poruku da takve izjave nisu prihvatljive.
„Učinili smo ono što je bilo do nas. Jasno smo pokazali da takve izjave smatramo uvredljivim i neprihvatljivim“, zaključio je Duraković.