Ističe rok iz Zakona o ratnim ovlastima: raste pritisak na administraciju Donalda Trumpa
Zakon o ratnim ovlastima iz 1973. godine, usvojen nakon Rat u Vijetnamu, jasno propisuje da predsjednik Sjedinjenih Američkih Država može voditi vojne operacije najduže 60 dana bez formalnog odobrenja Kongresa, i to isključivo u slučajevima neposredne prijetnje ili oružanog napada na državu.
Prema dostupnim informacijama, predsjednik Donald Trump i izraelski premijer Benjamin Netanyahu pokrenuli su vojne operacije protiv Iran i Libanon 28. februara. Američki Kongres je o tome obaviješten 48 sati kasnije, čime je formalno aktiviran rok koji je istekao u petak.
Istovremeno je istekao i dodatni, kraći rok koji je sama administracija postavila za ostvarenje strateških ciljeva, iako prema dostupnim procjenama ti ciljevi nisu realizirani. U međuvremenu, Izrael nastavlja operacije protiv pokreta Hezbollah na teritoriji Libanona.
Pritisak iz Kongresa i sporna tumačenja
Demokratski zastupnici insistiraju da predsjednik zatraži formalno odobrenje Kongresa za nastavak operacija, naglašavajući da je zakonski rok iscrpljen. Međutim, administracija zasad ne pokazuje spremnost na takav potez.
Vođa republikanske većine u Senatu, John Thune, izjavio je da ne planira pokretanje glasanja o autorizaciji upotrebe vojne sile. S druge strane, ministar odbrane Pete Hegseth tvrdi da se “60-dnevni rok zaustavlja” tokom primirja koje je stupilo na snagu 7. aprila, pozivajući se i na dodatni period predviđen za sigurno povlačenje trupa.
Takvo tumačenje, međutim, nailazi na oštre kritike pravnih stručnjaka i dijela političke scene, koji upozoravaju da za takav pristup ne postoji čvrsto pravno uporište.
Hormuški moreuz pod pritiskom
U isto vrijeme, Iran zadržava kontrolu nad Hormuški moreuz, jednim od ključnih svjetskih energetskih prolaza, dok američka mornarica provodi blokadu s ciljem ograničavanja izvoza iranske nafte.
Unutar Kongresa raste uvjerenje da do glasanja o ratnim ovlastima možda uopće neće doći. Čak i u slučaju da se ono organizira, procjene govore da bi većina republikanaca mogla stati uz administraciju. Demokratski kongresmen Adam Smith otvoreno je izrazio sumnju da će zakon biti u potpunosti poštovan.
Strategija pritiska i rizik šire eskalacije
Prema dostupnim analizama, administracija predsjednika Trumpa odlučila se za nastavak ekonomskog pritiska kroz blokadu iranskih luka, računajući na postepeno slabljenje Teherana. Ipak, dosadašnji razvoj događaja ukazuje na to da je Iran otporniji nego što se očekivalo.
Stručnjaci upozoravaju da bi daljnja eskalacija mogla izazvati šire regionalne sukobe, ali i direktno utjecati na globalno tržište energenata kroz rast cijena nafte i plina.
Američki State Department pokrenuo je inicijativu “Konstrukcija pomorske slobode”, s ciljem okupljanja saveznika radi osiguranja slobodne plovidbe kroz Hormuški moreuz. Međutim, reakcije međunarodnih partnera za sada ostaju oprezne i uslovljene održavanjem stabilnog primirja.
Kina koristi trenutak
U širem geopolitičkom kontekstu, Kina nastoji iskoristiti novonastalu situaciju za jačanje vlastitog globalnog utjecaja. U komunikaciji s američkim zvaničnicima, Peking sve češće ističe pitanje Tajvan kao ključnu tačku bilateralnih odnosa, uz poruku da bi stabilniji odnosi velikih sila doprinijeli ukupnoj globalnoj sigurnosti.