data-nosnippet>
Reakcije na poruke koje su stigle iz Zagreba ne stišavaju se, posebno nakon što su u javnosti osvanule karte koje se dovode u vezu s idejom nove teritorijalne organizacije Bosne i Hercegovine. Brojni analitičari i javne ličnosti upozoravaju da ovakvi potezi otvaraju osjetljiva politička pitanja i podsjećaju na retoriku iz prošlosti.
Fra Ivo Marković, predsjednik Hrvatskog narodnog vijeća Bosne i Hercegovine, ocijenio je organizatore zagrebačkog skupa kao dio ekstremne desne opcije, za koju tvrdi da je finansijski snažno podržana iz krugova američkog kršćanskog nacionalizma. Prema njegovim riječima, takvi utjecaji sve su prisutniji u Evropi, gdje, kako navodi, preuzimaju konzervativne političke strukture i koriste religijske institucije u političke svrhe.
„To je presađen utjecaj američkog kršćanskog nacionalizma u Evropi, finansijski jako dobro podržan“, kazao je fra Marković, dodavši da vjeruje kako iza skupa stoji i politička Hercegovina, odnosno Dragan Čović lično.
Govoreći o odnosu Hrvatske prema Bosni i Hercegovini, Marković smatra da zvanična politika Zagreba na deklarativnom nivou podržava suverenitet i teritorijalni integritet BiH, ali da stvarni politički pravac određuju drugi centri moći.
Fra Marković je ocijenio da Hrvatska ima dobru deklarativnu politiku prema Bosni i Hercegovini — podržava njenu cjelovitost i suverenitet — ali da tu politiku realno određuje Čović, što je, kako je rekao, „najveći promašaj sadašnje hrvatske politike prema Bosni“.
Osvrćući se na ideju trećeg entiteta, Marković ukazuje na, kako kaže, suštinsku kontradikciju takvog prijedloga.
„To je slomljena ideja. Bili bismo u situaciji da glas jednog Hercegovca vrijedi gotovo deset puta više od glasa Hrvata koji živi u Bosni“, kazao je.
Posebnu pažnju izazvala je i njegova reakcija na prisustvo kardinala Vinka Puljića na pomenutom skupu, koje je ocijenio neprimjerenim u kontekstu šire poruke koju šalju vjerski autoriteti u savremenom političkom trenutku.
Zabrinutost zbog ovih dešavanja izrazila je i Igmanska inicijativa, koja je u svom saopćenju upozorila na ozbiljnost poruka koje dolaze iz Zagreba. Ističu da promocija mapa podjele Bosne i Hercegovine ne predstavlja izolovan incident, već potez koji može imati šire političke posljedice.
„Ovakvi akti nisu samo izolovani incidenti, već opasne poruke koje prizivaju duhove mračne prošlosti i politike „crtanja granica“ koje su početkom devedesetih godina prošlog vijeka odvele region u nezapamćenu katastrofu, krvoproliće i razaranje.“
Iz ove inicijative podsjećaju i na historijske događaje koji su, kako navode, pokazali koliko su opasne ideje o podjeli države po etničkim linijama.
„Svaki pokušaj rastakanja Bosne i Hercegovine po etničkim šavovima neminovno vodi ka destabilizaciji cijelog Zapadnog Balkana s nesagledivim posljedicama po mir i bezbjednost.“
U saopćenju se dodatno naglašava potreba za jasnijom reakcijom međunarodne zajednice, posebno Sjedinjenih Američkih Država, uz apel da se zaštiti suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine.
O političkoj pozadini aktuelnih dešavanja govorio je i Aleksandar Marton, politički analitičar i glasnogovornik LSV-Vojvođani, koji smatra da se radi o koordiniranoj političkoj strategiji uoči izbora.
– Zvanični Zagreb i koruptivno-kriminalna ekipa koja vodi Hrvate u BiH posegli su za novim crtanjem mapa hrvatskog entiteta u BiH. Cilj je pokušaj mobilizacije što više Hrvata oko Čovića i HDZ-a BiH pred izbore za pet mjeseci, jer je alternativa pet hrvatskih stranaka sve veća prijetnja.
Marton navodi da bi politička konkurencija mogla značajno promijeniti odnos snaga unutar hrvatskog političkog korpusa u Bosni i Hercegovini, što dodatno pojačava tenzije i retoriku u javnom prostoru.
U međuvremenu, u javnosti se sve češće govori i o koordiniranim medijskim aktivnostima koje prate ovu temu.
– Definitivno ide programski rad, koordinirano. Naivno je misliti da je ovo sve slučajno, kazao je za „Slobodnu Bosnu“ izvor iz Norveške.
Dodatni kontekst daje i najava Dragana Čovića o odlasku u Washington, gdje bi, kako se navodi, kroz kontakte s lobističkim krugovima pokušao otvoriti pitanje novog teritorijalnog ustroja Bosne i Hercegovine, uz oslanjanje na narative koji imaju odjek u američkom političkom prostoru.
Mostarski politički analitičar Faruk Kajtaz smatra da ključne političke odluke unutar HDZ-a BiH donosi uski krug oko stranačkog lidera, uz snažnu podršku struktura koje imaju utjecaj i u Hrvatskoj.
– Čović je početak i kraj svega u HDZ-u BiH. On suvereno donosi odluke i za to ne treba nikakvu „dozvolu“ iz Zagreba ili od Andreja Plenkovića. Više je to koordinacija stavova. Svi su na to pristali, pa i Plenković, koji može samo javno pohvaliti ili podržati ono što je Čović i njegov „krug“ već odlučio.
Kajtaz dodatno ukazuje na dugogodišnje političke procese u Mostaru, ističući da određene ideje o teritorijalnom preustroju imaju kontinuitet i nisu nastale slučajno.
– Iako se zalaže za tzv. „normalni Mostar“, HDZ sve ove godine nakon rata drži Mostar u nejasnom stanju i stanju tihe podjele, nadajući se da dugoročno može ostvariti ideju o „Stolnom gradu“. Potpisuje sporazume kojih se kasnije najvećim dijelom ne drži. Ništa nije slučajno, pa ni to da se sve ovo događa baš u vrijeme kada se ponovo javno širi i zagovara priča o „trećem entitetu“, kojeg nema bez „Stolnog Mostara“, kazao je Kajtaz za „SB“.