Nakon što su u parlamentarnu proceduru u Bosni i Hercegovini upućene izmjene Zakona o plinovodu Južna interkonekcija između BiH i Hrvatske, koje američku kompaniju AAFS Infrastructure and Energy predviđaju kao nosioca izgradnje, predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto dobila je upozorenje iz Evropske unije, objavio je britanski list The Guardian.
U pismu koje je šef Delegacije Evropske unije u BiH Luigi Soreca uputio Borjani Krišto naglašava se potreba za temeljitom koordinacijom zakonskih rješenja, kako unutar institucija Bosne i Hercegovine, tako i s nadležnim službama Evropske komisije.
– Ključno je da se nacrti zakona temeljito koordiniraju interno unutar zemlje, kao i s relevantnim službama Evropske komisije. To podrazumijeva dijeljenje nacrta zakona radi procjene u ranoj fazi procesa izrade, čime se osigurava usklađenost sa standardima EU. Na taj način Bosna i Hercegovina može nastaviti napredovati na svom putu prema EU i izbjeći propuštanje prilika za daljnju integraciju, kao i finansijskih prilika, uključujući i one u okviru Agende za reformu – stoji u pismu.
Pozivajući se na obaveze koje proizlaze iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, Soreca dodatno upozorava da regulatorni okvir u Bosni i Hercegovini mora osigurati nezavisnost regulatora, razdvajanje energetskih djelatnosti i omogućiti pristup trećim stranama, u skladu s pravnom stečevinom Energetske zajednice u oblasti plina.
Britanski Guardian iz ovih navoda zaključuje da Evropska unija smatra kako je nominiranje kompanije AAFS Infrastructure and Energy kroz zakonski prijedlog u suprotnosti s preuzetim obavezama na evropskom putu Bosne i Hercegovine.
U širem kontekstu, ovaj list procjenjuje da bi pitanje Južne interkonekcije moglo otvoriti i političke tenzije između Evropske unije i administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa.
– EU riskira sukob s Donaldom Trumpom nakon što je pokušao odgoditi dodjelu unosnog ugovora za plinovod za Balkan kompaniji koju vodi njegov lični advokat. AAFS Infrastructure and Energy osnovan je u novembru prošle godine i nije otkrio svoje vlasnike. Predvode ga dva vodeća člana Trumpove kampanje za poništavanje njegovog izbornog poraza 2020., Jesse Binnall, advokat koji ga je branio od optužbi za poticanje nereda u Kapitolu nakon poraza, i Joe Flynn, brat bivšeg predsjednikovog savjetnika za nacionalnu sigurnost – navodi Guardian.
List dodatno problematizira kapacitete ove kompanije za realizaciju složenog infrastrukturnog projekta, ističući da nema prethodno iskustvo u izgradnji plinovoda.
– AAFS, prema riječima njegovih lokalnih predstavnika, planira uložiti 1,5 milijardi dolara u naftovod i druge bosanske infrastrukturne projekte. U martu su zastupnici odobrili zakon za koji je Transparency International rekao da će postaviti „opasan presedan“ propisivanjem da ugovor mora ići AAFS-u bez natječaja – piše Guardian.
U tekstu se navode i šire političke veze, uključujući lobističke aktivnosti povezane s pojedinim akterima iz Republike Srpske.
– Lobistička kampanja uspjela je u oktobru ukinuti američke sankcije Miloradu Dodiku, vođi bosanskih Srba koji je potkopavao mirovni sporazum iz 1995. kojim je okončan trogodišnji rat u kojem je ubijeno više od 100 hiljada ljudi – navodi britanski list.
Također se spominje i nedavna posjeta Donalda Trumpa Jr. Banjoj Luci, uz napomenu da, iako nema direktnih potvrda o njegovoj uključenosti u projekt, postoje političke veze koje dodatno komplikuju cijelu situaciju.
S druge strane, u pismu upućenom Vijeću ministara BiH, Luigi Soreca fokus stavlja isključivo na obaveze koje Bosna i Hercegovina ima prema evropskim pravilima i energetskom zakonodavstvu.
– Oba instrumenta su pravno obavezujuća prema okviru Energetske zajednice, a potpuno usklađivanje zakona o električnoj energiji i plinu na nivou entiteta mora se osigurati u skladu s tim. Također bih želio podsjetiti da je potpuna provedba Trećeg energetskog paketa među ključnim prioritetima navedenim u Agendi reformi te naglasiti uporno neispunjavanje obaveza BiH prema Ugovoru o Energetskoj zajednici, što je dugogodišnji problem koji riskira potkopavanje i reforme energetskog sektora zemlje i njenih širih težnji za evropskim integracijama. Kako bi se održao zamah u procesu pristupanja Evropi, bitno je da svi zakonodavni razvoji u energetskom sektoru, uključujući plin, doprinesu ispunjavanju obaveza pristupanja BiH – napisao je Soreca.
Cijeli slučaj dodatno otvara pitanje usklađenosti domaćih energetskih projekata s evropskim standardima, ali i potencijalnog utjecaja međunarodnih političkih odnosa na ključne infrastrukturne projekte u Bosni i Hercegovini.