SCHMIDT PROGOVORIO O ODLASKU IZ BiH: “Ne odlazim lako, ova zemlja ima svoju perspektivu”
Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt posljednjih dana nalazi se u centru pažnje javnosti nakon što je iznenada podnio ostavku na funkciju koju je obavljao gotovo pet godina. Odluka o odlasku uslijedila je neposredno prije sjednice Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija, na kojoj je predstavio novi izvještaj o političkoj i sigurnosnoj situaciji u Bosni i Hercegovini.
U razgovoru za FACE TV Schmidt je otvoreno govorio o razlozima svoje odluke, budućnosti Ureda visokog predstavnika, pitanjima državne imovine, projektu Južne interkonekcije, ali i o izazovima koji očekuju njegovog nasljednika.
“Ne odlazim lako, zavolio sam ovu zemlju i upoznao njene izazove. Unutar PIC-a vođene su brojne konsultacije i bilo mi je važno da međunarodna zajednica zadrži jedinstven pristup”, kazao je Schmidt.
Komentarišući navode da je njegova ostavka rezultat pritisaka iz Sjedinjenih Američkih Država, Schmidt je istakao kako su u prethodnom periodu vođeni brojni razgovori o budućnosti OHR-a i njegovoj ulozi u Bosni i Hercegovini.
“Razgovarao sam s različitim međunarodnim partnerima, ne samo sa Amerikancima. Situacija danas nije ista kao prije nekoliko godina. Bosna i Hercegovina se nalazi pred važnim evropskim procesima. Nakon svega, odlučio sam da donesem vlastitu odluku”, rekao je.
Naglasio je da tokom mandata nije bio izložen direktnim pritiscima niti zahtjevima da donosi određene političke odluke.
“Niko nije došao i rekao: ‘Moraš uraditi ovo’. U ovoj funkciji slušate mnogo različitih mišljenja, ali odluke morate donositi samostalno. Sigurno je bilo i grešaka, ali vjerujem da sam djelovao odgovorno i uz podršku međunarodne zajednice”, naveo je Schmidt.
Odbacio je i tvrdnje da njegov odlazak ima veze sa pitanjem državne imovine ili eventualnim američkim sankcijama.
“Nije bilo nikakvih prijetnji niti razgovora o bilo kakvim sankcijama. Razmatrali smo buduće korake i razvoj situacije u BiH”, rekao je.
Poseban dio razgovora odnosio se na pitanje državne imovine i projekat Južne interkonekcije, za koji Schmidt smatra da će u narednom periodu zahtijevati jasna zakonska rješenja i preciznije definisane nadležnosti.
“Gasovod prolazi dijelom preko državnog zemljišta i potrebno je jasno urediti način upravljanja takvom imovinom. Država mora imati pravni okvir i mogućnost da učestvuje u tim procesima”, rekao je Schmidt.
Dodao je kako smatra da država mora imati odgovarajuću naknadu za korištenje vlastite imovine, te upozorio da neriješena pitanja dugoročno mogu oslabiti institucije.
“Državna imovina ne može biti bez jasnih pravila i regulative. Ako država nema mehanizme upravljanja vlastitom imovinom, dugoročno slabi njena institucionalna pozicija”, istakao je.
Govoreći o reakcijama koje dolaze iz Republike Srpske, Schmidt je ocijenio da se oko pitanja državne imovine često stvaraju dodatne političke tenzije koje otežavaju pronalazak rješenja.
“Potrebno je više razgovora o tome šta je moguće uraditi, a manje političkih blokada i sukoba”, rekao je.
Osvrnuo se i na pitanje svog nasljednika, navodeći da još nema informacije ko bi mogao preuzeti funkciju visokog predstavnika nakon njegovog odlaska.
“To je jedan od najzahtjevnijih međunarodnih poslova u Evropi. Ko god dođe, očekuje ga veoma težak zadatak”, kazao je Schmidt.
Prema njegovim riječima, odluka o novom visokom predstavniku mogla bi biti poznata početkom juna.
Na kraju razgovora Schmidt je poručio kako Bosna i Hercegovina, uprkos brojnim političkim izazovima, i dalje ima jasnu evropsku perspektivu.
“Bosna i Hercegovina treba evropske integracije, a Evropa mora bolje razumjeti situaciju u ovoj zemlji”, zaključio je Schmidt.