Puljić o Dodiku, američkim sankcijama i promjeni odnosa Washingtona prema BiH: „Nema više dejtonske generacije“
Novinar Ivica Puljić ocijenio je da u narednom periodu ne treba očekivati značajnije poteze američke administracije kada je riječ o zahtjevima za ponovno uvođenje sankcija Miloradu Dodiku. Kako je istakao, mnogo toga moglo bi zavisiti od aktivnosti bosanskohercegovačke diplomatije, ali i od odnosa između američkog Kongresa i izvršne vlasti.
Puljić je govorio i o ulozi američkih institucija, mogućnosti imenovanja novog visokog predstavnika, odnosu Washingtona prema Bosni i Hercegovini, kao i utjecaju lobiranja na američku politiku.
Reakcija američke administracije
Puljić smatra da se tokom ljetnih mjeseci ne mogu očekivati konkretniji potezi iz Washingtona, prvenstveno zbog pauze u radu američkog Kongresa, ali i zbog dosadašnjeg odnosa izvršne vlasti prema sličnim inicijativama.
„Ne vidim da možemo nešto očekivati u ovim ljetnim mjesecima. Kongres ide na kolektivni odmor na mjesec dana, sve će biti u zastoju. Sumnjam da će administracija išta poduzeti oko ovog pisma iz Kongresa“, rekao je Puljić.
Dodao je da pitanje sankcija nije isključivo u nadležnosti Bijele kuće, već da važnu ulogu imaju State Department i Ministarstvo finansija. Podsjetio je da ni raniji zahtjevi američkih zakonodavaca za ponovno uvođenje sankcija Miloradu Dodiku nisu rezultirali konkretnom reakcijom administracije.
Ključna uloga bosanskohercegovačke diplomatije
Puljić je istakao da Sjedinjene Američke Države i dalje podržavaju teritorijalni integritet i suverenitet Bosne i Hercegovine, ali smatra da će u narednom periodu biti potreban aktivniji diplomatski angažman.
„Mnogo toga će zavisiti u aktivnostima BiH diplomacije. Idućeg mjeseca treba se održati veliki godišnji skup u New Yorku, Opća skupština Ujedinjenih naroda, što je lijepa prilika da se najviši predstavnici Bosne i Hercegovine sastanu sa američkim kolegama“, kazao je, dodajući da bi taj period trebalo iskoristiti za profesionalno lobiranje.
Govoreći o inicijativama bosanskohercegovačkih političara upućenim međunarodnoj zajednici u vezi s Memorijalnim centrom, Puljić je rekao da bi budući visoki predstavnik, ukoliko bude imenovan, mogao imati određeni utjecaj. Ipak, otvoreno je pitanje hoće li taj potencijalni utjecaj biti iskorišten.
Istovremeno je izrazio sumnju da će aktuelne inicijative domaćih političara imati konkretniji efekat na američku politiku.
„Mislim da je to za domaću upotrebu, da građani vide pred izbore da oni nešto rade i ne mislim da će imati nekog konkretnog utjecaja na američku politiku. Možda je bolje da se više radi kroz Ujedinjene narode nego kroz američku administraciju“, rekao je.
Prema njegovim riječima, moguće su nove reakcije iz američkog Kongresa, ali će predstojeći izbori u Sjedinjenim Američkim Državama biti jedna od dominantnih tema za tamošnje zakonodavce
.
Puljić je kao primjer naveo nedavno predloženu rezoluciju o američko-srpskoj baštini. Istakao je da pojedini kongresmeni zastupaju interese Srbije uprkos velikom broju birača porijeklom iz Bosne i Hercegovine u njihovim izbornim jedinicama.
„Dejtonske generacije više nema“
Komentarišući ukupne odnose Washingtona prema Bosni i Hercegovini, Puljić je rekao da je odlaskom generacije američkih zvaničnika koja je učestvovala u kreiranju Dejtonskog mirovnog sporazuma došlo do promjene pristupa.
„Jim O'Brian je posljednji iz te, ja to zovem, dejtonske generacije američkih političara koji su jako dobro znali što se događa u Bosni i Hercegovini. Nema više tih ljudi iz te takozvane dejtonske generacije američkih administracija“, kazao je.
Govoreći o američkoj administraciji predsjednika Donalda Trumpa, Puljić je iznio tvrdnju da su finansijski interesi značajno utjecali na određene političke odluke.
„Skidanje sankcija Dodiku i drugima jasno govori zapravo koliko je korumpirana Trumpova vlada. Dodik je ranije, to znamo, godinama skupo plaćao lobiranja bez ikakvih rezultata. I onda odjednom rezultat. Zašto? Zbog američke korupcije“, rekao je.
Na kraju je ukazao na razliku između stavova američkog Kongresa i izvršne vlasti. Kao primjer je naveo inicijativu dijela kongresmena da se Srbiji oduzme domaćinstvo konferencije OSCE-a zbog bliskih odnosa s Rusijom, Kinom i Iranom.
„Što se Trumpa tiče, sumnjam da on išta zna o svim ovim događanjima. Njemu je jedino važno da ga netko pohvali i pokaže ljubav prema njemu, kao što to čine Srbija i entitet RS. Ako se pri tome može nešto zaraditi ili dobiti, kao recimo neki rijetki mineral, puna šaka brade“, zaključio je Puljić.