Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik izjavio je na Regionalnom samitu trgovine u Banjoj Luci da je postao euroskeptik. Ocijenio je i da je Bosna i Hercegovina najveći problem i slabost Republike Srpske.
Dodik je govorio na panelu pod nazivom “Kad prepreke postanu prekretnice – politika, trgovina i veliki izazovi”. Njegove izjave ponovo su otvorile pitanje odnosa prema Evropskoj uniji i budućnosti državnog okvira BiH.
Od eurooptimiste do euroskeptika
Dodik je kazao da je promijenio odnos prema evropskim integracijama. Kako je naveo, nekada je bio eurooptimista, a sada je euroskeptik, i to s tendencijom daljeg zaokreta.
“Od eurooptimiste došao sam do euroskeptika. Ali mislim da ću vrlo brzo doći do stava da je glavna prepreka razvoja ovdje EU”, kazao je Dodik.
Evropski put godinama se navodi kao jedan od deklarisanih političkih ciljeva Bosne i Hercegovine. Dodikova izjava zato predstavlja jasnu kritiku tog pravca, ali i poruku o tome kako on vidi uticaj Brisela na ekonomski razvoj.
Kritike zbog ograničenja saradnje s Rusijom
Dodik je kritikovao i ograničenja u saradnji s Rusijom. Tvrdi da bi Republika Srpska mogla nabavljati naftu po znatno nižim cijenama, ali da je u tome sprečavaju evropska ograničenja.
Riječ je o njegovoj tvrdnji iznesenoj na panelu, a u izvještaju s samita nisu navedeni konkretni iznosi ni uslovi takve eventualne nabavke.
“Teško usaglašavati zajedničke politike”
Govoreći o odnosima unutar Bosne i Hercegovine, Dodik je ocijenio da je u postojećem političkom okviru teško usaglašavati zajedničke politike. Po njegovom mišljenju, takvo stanje usporava razvoj i otežava donošenje odluka.
Ponovio je i stav da bi se Republika Srpska i ostatak BiH jednog dana trebali razići. Time je još jednom iznio poziciju koju u javnosti često ponavlja, a koja redovno izaziva reakcije političkih aktera i u BiH i u regiji.
Razvojni prioriteti: autoput, energetika, poljoprivreda
Kao razvojne prioritete Dodik je naveo završetak autoputa prema Srbiji, energetske projekte, ulaganja u poljoprivredu i veći izvoz domaćih proizvoda. Sve to, kako je rekao, spada u oblasti na kojima treba raditi u narednom periodu.
Posebno je istakao značaj podrške mladima u razvoju savremenih tehnologija, uključujući vještačku inteligenciju. Tema trgovine i privrednog razvoja bila je i glavni okvir samita u Banjoj Luci, na kojem su se okupili učesnici iz regije.
Porodica, djeca i obrazovanje
Dodik je najavio i dodatne aktivnosti na zaštiti porodice, djece i obrazovanja. U tom kontekstu ponovio je protivljenje uvođenju izraza “roditelj jedan” i “roditelj dva” u udžbenike.
U izvornom izvještaju navodi se da takav zahtjev niko nije uputio. Dodik se, dakle, ponovo osvrnuo na temu koja se u javnosti spominje u okviru rasprava o obrazovnim sadržajima.
Šta znače ove izjave
Dodikove izjave sa samita u Banjoj Luci obuhvatile su nekoliko tema koje su već godinama prisutne u političkom životu BiH: odnos prema EU, saradnju s Rusijom, ustavno uređenje države i budućnost entiteta. Zbog toga se i ovog puta očekuju reakcije drugih političkih aktera.
Za građane je važno razlikovati političke stavove od konkretnih odluka. Izjave iznesene na panelu nisu same po sebi pravno obavezujuće, ali oslikavaju političke poruke koje dolaze iz vrha jedne od vodećih stranaka u Republici Srpskoj.
Kada je riječ o ekonomskim temama, poput nabavke energenata, izgradnje autoputa ili izvoza domaćih proizvoda, tek će konkretni projekti, finansijski planovi i odluke nadležnih institucija pokazati koliko je od najavljenog moguće ostvariti i u kojem roku.
Regionalni samit trgovine u Banjoj Luci okupio je političare i privrednike iz regije, a teme poput saradnje u trgovini i razvoja privrede ostaju među ključnim pitanjima za sve zemlje zapadnog Balkana.