data-nosnippet>
Bosna i Hercegovina i Hrvatska ulaze u novu fazu energetske saradnje kroz projekat Južne plinske interkonekcije, koji bi mogao značajno promijeniti način snabdijevanja gasom u zemlji. Riječ je o ambicioznom infrastrukturnom poduhvatu koji uključuje izgradnju gasovoda od Zagvozda do Travnika, s više važnih ogranaka širom Federacije BiH, te direktno povezivanje s LNG terminalom na Krku.
Novi energetski pravci
Nakon što je Parlament Federacije BiH usvojio izmjene i dopune Zakona o Južnoj interkonekciji, otvoren je put za realizaciju ovog projekta. Sporazum između Bosne i Hercegovine i Hrvatska već je upućen u proceduru, a očekuje se da ga Vijeće ministara BiH razmotri i usvoji u što kraćem roku.
Planirani gasovod protezat će se na pravcu Zagvozd – Novi Travnik/Travnik, uz dodatne krakove koji će obuhvatiti Posušje, Grude, Široki Brijeg i Mostar. Predviđeni su i odvojci prema Livnu, Gornjem Vakufu-Uskoplju, Donjem Vakufu i Jajcu, kao i poseban pravac prema Čapljini. Dodatno, projekt uključuje i pravac Kladanj – Tuzla, čime bi se obuhvatio širi prostor Federacije BiH.
Ovaj sistem omogućit će dopremu prirodnog gasa iz pravca Hrvatska, odnosno putem LNG terminala na otoku Krk, ali i razvoj potpuno nove energetske infrastrukture koja povezuje gasni i elektroenergetski sektor.
Uloga investitora i međunarodna saradnja
U zakonodavni okvir projekta uključen je i američki investitor, kompanija AAFS Infrastructure and Energy, sa sjedištem i u Sarajevu, što dodatno naglašava međunarodni značaj ovog projekta.
Prema nacrtu sporazuma, obje države obavezale su se na usklađivanje svih aktivnosti – od projektovanja do izvođenja radova – uz provođenje nadzora u skladu s domaćim i međunarodnim standardima.
Imovinskopravni odnosi jasno definisani
Poseban segment sporazuma odnosi se na razgraničenje imovine između dvije države. U dokumentu je precizirano:
“Linija imovinskopravne podjele između Ugovornih strana identična je zajedničkoj državnoj granici s kojom je usaglašena tačka interkonekcije između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske na pravcu Zagvozd (Republika Hrvatska) – Posušje (Bosna i Hercegovina)”.
Za provođenje sporazuma nadležni su Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i Ministarstvo gospodarstva Republike Hrvatske.
Model realizacije i odgovornost
Za implementaciju projekta u Bosni i Hercegovini bit će zadužena Vlada Federacije BiH, koja ima ovlaštenje da odabere model realizacije, uključujući i mogućnost dodjele koncesije u skladu s važećim zakonima.
Sporazum jasno definiše i odgovornost u slučaju odustajanja jedne strane:
“U slučaju da jedna od ugovornih strana bez osnovanog razloga odustane od realizacije projekta prije početka izgradnje ili tokom same izgradnje, odgovorna je drugoj ugovornoj strani za prouzročenu štetu i nastale troškove. Svaki spor o tumačenju ili primjeni ovog Sporazuma rješavat će se konsultacijama i pregovorima između nadležnih tijela Ugovornih strana. U slučaju ne iznalaženja rješenja iz prethodnog stava, nesuglasice i sporove u tumačenju ili primjeni ovog Sporazuma rješavat će se diplomatskim putem”.
Potpisivanje uskoro u Dubrovniku
Potpisivanje međudržavnog sporazuma planirano je krajem ovog mjeseca u Dubrovnik, što ukazuje na to da bi Vijeće ministara BiH moglo dati zeleno svjetlo već tokom naredne sedmice.
Ovaj projekat predstavlja jedan od najvažnijih energetskih iskoraka u posljednjim godinama, s potencijalom da dugoročno utiče na stabilnost snabdijevanja, regionalnu povezanost i ukupnu energetsku sigurnost Bosne i Hercegovine.