Predstavnica BiH u UN-u odbacila pozive na oslobađanje Mladića: Žrtve ne smiju biti zaboravljene
Pitanje prijevremenog puštanja na slobodu Ratka Mladića ponovo je izazvalo polemike tokom sjednice Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija na kojoj se raspravljalo o radu i budućnosti Rezidualnog mehanizma za međunarodne krivične sudove.
U raspravi su pojedini predstavnici spominjali mogućnost da se nekadašnjem komandantu Vojske Republike Srpske odobri prijevremeni izlazak iz zatvora iz humanitarnih razloga. Takvi stavovi naišli su na snažan odgovor predstavnice Bosne i Hercegovine pri UN-u, savjetnice ambasadorice Šejle Đurbuzović.
Ona je upozorila da se u ovom slučaju ne govori o običnom zatvoreniku, već o osobi koja je pred međunarodnim sudovima osuđena za najteže zločine, uključujući genocid u Srebrenici i kampanju terora nad građanima Sarajeva tokom opsade grada.
Govoreći pred članicama Vijeća sigurnosti, Đurbuzović je skrenula pažnju na činjenicu da se u raspravama o humanitarnim aspektima često zanemaruje sudbina žrtava i njihovih porodica. Istakla je da hiljade ljudi već tri decenije žive s posljedicama ratnih zločina, dok mnoge porodice još uvijek tragaju za posmrtnim ostacima svojih najbližih.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se danas govori o saosjećanju prema osuđenom ratnom zločincu, dok brojni roditelji nikada nisu dobili priliku da dostojanstveno ukopaju svoju djecu. Podsjetila je i da mnogi članovi porodica nestalih još čekaju informacije o masovnim grobnicama i sudbini svojih najmilijih.
U svom obraćanju osvrnula se i na događaje iz jula 1995. godine, navodeći da postoje brojni dokumenti, snimci i drugi materijalni dokazi koji svjedoče o ulozi i javnim istupima Ratka Mladića nakon pada Srebrenice.
Predstavnica Bosne i Hercegovine naglasila je da osuđeni general nikada nije pokazao stvarno kajanje zbog zločina za koje je proglašen krivim, niti je pomogao u rasvjetljavanju sudbine nestalih osoba. Zbog toga smatra da ne postoje uvjerljivi argumenti koji bi opravdali njegovo prijevremeno oslobađanje.
Đurbuzović je istovremeno podržala odluku predsjednice Rezidualnog mehanizma kojom je odbijen zahtjev za puštanje na slobodu. Istakla je da su prema Mladiću primijenjeni svi međunarodni standardi koji se odnose na postupanje prema zatvorenicima, uključujući pravo na odgovarajuću zdravstvenu njegu i human tretman.
Rasprava u Vijeću sigurnosti još jednom je pokazala da pitanja ratnih zločina počinjenih u Bosni i Hercegovini ostaju važna tema međunarodne zajednice. Iz bh. delegacije poručeno je da se odluke o osobama osuđenim za najteža kršenja međunarodnog prava moraju posmatrati prije svega kroz prizmu odgovornosti prema žrtvama i očuvanja pravde, a ne kroz političke ili druge interese.