BURSAĆ UPOZORIO: “Ključne odluke u BiH donose se bez Bošnjaka”

Priča o privremenom otvaranju novog graničnog prijelaza u Bosanskoj Gradišci posljednjih dana prerasla je pitanje infrastrukture i saobraćaja te otvorila mnogo širu raspravu o političkim odnosima i raspodjeli moći u Bosni i Hercegovini.

Rasprava koja se vodi nakon odluke o puštanju prijelaza u funkciju sve više pokazuje duboke političke podjele, ali i različite poglede na način donošenja odluka unutar državnih institucija.

Simbol političkih odnosa u BiH

U javnosti se sve češće postavlja pitanje da li se ključne odluke u Bosni i Hercegovini donose kroz institucije ili kroz političke dogovore najutjecajnijih stranaka.

Pojedini analitičari smatraju da aktuelna politička situacija pokazuje neravnopravan odnos među partnerima u vlasti, posebno kada je riječ o utjecaju koji imaju SNSD i HDZ BiH u procesima donošenja odluka.

Kao simbol takvog odnosa navodi se i nedavno otvaranje novog graničnog prijelaza u Gradišci, uprkos činjenici da prethodno nije postignut puni konsenzus unutar Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine.

Odluka izazvala nove polemike

Nakon što član Upravnog odbora UIO BiH Zijad Krnjić nije podržao izmjene pravilnika potrebne za preraspodjelu službenika i početak rada novog prijelaza, uslijedile su burne političke reakcije.

Krnjić je insistirao da se prije donošenja odluke riješi pitanje raspodjele prihoda od poreza na dodanu vrijednost i finansijskih poravnanja između Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske.

S druge strane, predstavnici SNSD-a i HDZ-a poručili su da se problem mora hitno riješiti zbog obustave saobraćaja na starom prijelazu i velikih problema za privredu i građane.

Nakon toga uslijedila je odluka o privremenom puštanju novog prijelaza u funkciju, što je izazvalo dodatne političke polemike.

Reakcije zbog stava Evropske unije

Posebnu pažnju izazvale su reakcije međunarodne zajednice, prije svega Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini.

Dok su jedni pozdravili brzo reagovanje i pokušaj rasterećenja saobraćaja, drugi smatraju da je time zanemaren institucionalni spor i pitanje zakonitosti same procedure.

Kritičari tvrde da se na taj način šalje poruka da politički dogovori mogu imati prednost nad formalnim procedurama i institucionalnim pravilima.

Sve više kritika na račun domaće politike

U dijelu javnosti raste uvjerenje da bošnjačke političke stranke u aktuelnoj vlasti imaju ograničen politički utjecaj, uprkos formalnom prisustvu u institucijama.

Pojedini komentatori smatraju da su SNSD i HDZ BiH postali dominantni politički centri moći, dok partneri iz Sarajeva uglavnom imaju ulogu političkih posmatrača bez stvarne mogućnosti da zaustave ili promijene ključne procese.

Kao primjer navode upravo situaciju u vezi s graničnim prijelazom Gradiška, gdje je odluka praktično provedena uprkos otvorenom protivljenju predstavnika iz Federacije Bosne i Hercegovine.

Pitanje mnogo veće od jednog prijelaza

Politički spor oko Gradiške sve više prerasta pitanje saobraćaja i infrastrukture te postaje simbol šire rasprave o funkcionisanju države, odnosu političkih partnera i ulozi međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini.

Analitičari upozoravaju da dugoročno nije održiv model u kojem se jedan dio političkih aktera osjeća isključenim iz procesa donošenja ključnih odluka.

Zbog toga mnogi smatraju da slučaj Bosanske Gradiške nije samo priča o mostu, kamionima i granici, već pokazatelj dubokih političkih problema koji već godinama opterećuju odnose u Bosni i Hercegovini.